Međimurje

Cvjetnjak Hrvatske


 
Još od davnina Međimurje njegovi žitelji ali i posjetitelji opisuju kao malenu, zelenu, bujnu,  urednu, mirnu zemljicu između rijeka Mure i Drave. Zemljicu koja je čovjeku ugodna za oko, tijelo i dušu. Sažeto u  dvije riječi,  Međimurje je Cvjetnjak Hrvatske. Dobro nam došli u naš cvjetnjak. Na relaksaciju u pitomoj  prirodi i wellness sadržajima, uživanje u  odličnoj hrani i vinu,  te na sudjelovanje u mnogobrojnim događanjima.

Zemljopisni položaj

Međimurje se nalazi na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Zbog smještaja na tromeđi Slovenije, Mađarske i Hrvatske njezin položaj ima izrazito pogranični karakter. Prostor Međimurja omeđen je sa sjevera rijekom Murom, a s juga rijekom Dravom.

Površina

Međimurje se prostire na 729,5 km2 i prostorno je najmanja županija u Hrvatskoj. Reljefno Međimurje se dijeli na nizinsko - Donje Međimurje i brežuljkasto - Gornje Međimurje. Najviša visinska kota je Mohokos sa 344 metara nadmorske visine.

Klima

Uvjetovana zemljopisnim položajem klima u Međimurju može se opisati kao umjereno svježa kontinentalna klima. Karakteriziraju ju relativno vruća ljeta, hladne zime, brzi prijelaz iz toplog u hladni dio godine, te relativno visoka razina padalina.

Stanovništvo

Prema popisu iz 2001. godine u Međimurju živi 118.426 stanovnika, pa je prema prosječnoj gustoći naseljenosti Međimurska županija sa 164,2 stanovnika na km2, najgušće naseljena županija u Hrvatskoj. Etnički sastav stanovništva je izrazito Hrvatski (95%), a najznačajnija vjera je rimokatolička (95%).

Povijest

Brojni arheološki nalazi svjedoče o bogatoj i burnoj prošlosti Međimurja. Arheološki nalazi sežu od neolita preko rimskog razdoblja do VII. stoljeća kada se na ovom prostoru naseljavaju Hrvati. Prvi pisani spomenici o Međimurju datiraju iz prve polovice XIII. stoljeća kada je i utemeljen najveći broj današnjih naselja, a među njima kao najznačajnije Čakovec koji ime dobiva po grofu Čaku. 1546. u posjed Međimurja dolazi obitelj Zrinskih. Ova moćna plemenitaška obitelj daje svoj pečat gospodarskom, kulturnom i vojnom životu Međimurja sve do 1691. godine kada otkrivanjem zrinsko-frankopanske urote nasilno silaze s povijesne scene. Nakon pada Zrinskih pa sve do polovne XIX. stoljeća Međimurje mijenja mnoge feudalne vlasnike, a tek 1849. Ban Josip Jelačić ponovo vraća Međimurje u okrilje Hrvatske. Na sreću velika ratna razaranja prvog i drugog svjetskog rata zaobilaze ovu regiju. Međimurje je dalo značajan doprinos u Domovinskom ratu (1991 -1995.) i u temelje Hrvatske države je ugrađeno 65 života Međimuraca.

Politički ustroj

Međimurska županija podijeljena je u 22 općine i 3 grada (Čakovec, Mursko Središće i Prelog). Sjedište županije je u gradu Čakovcu koji je i najznačajnije administrativno, gospodarsko, prometno, trgovačko i kulturno središte Međimurja.

Gospodarstvo i infrastruktura

Snažni gospodarski polet Međimurje doživljava sredinom 60-ih godina XX. stoljeća kada mnogi Međimurci odlaze u inozemstvo i tamo zarađeni kapital i stečene radne navike investiraju u mnogobrojne obrtničke radnje, mala poduzeća ali i u komunalnu infrastrukturu. Upravo po natprosječnoj razvijenosti malog i srednjeg gospodarstva te komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, plinoopskrba, telekomunikacije ) Međimurje je prepoznatljivo u Hrvatskim okvirima. Najznačajnije gospodarske grane su prerada metala, poljoprivreda i prehrambena industrija, građevinarstvo, prerada tekstila, trgovina i ugostiteljstvo.