Županija Zala

Zalska županija ili Zaladska županija (mađarski: Zala megye) jedna je od 19 mađarskih županija. Pripada regiji Zapadnom Podunavlju. Administrativno središte je Zalaegerszeg. Površina županije je 3784 km², a broj stanovnika 297.404. Sastoji se od 9 mikroregija i 257 općina.

Ekologija

Zalska županija je mjesto susreta različitih krajolika. Najveći dio pripada Zalskom brdskom području. Na sjeverozapadnom dijelu Zalskog brdskog područja, na aluvijalnim lepezama krajolika. Južnije se nalazi Lentibanski bazen dok se  na rubovima područja, koji se uzdiže kao otok, mogu pronaći riječne terase Mure i Krke. Između Gornje Zale, Gornje Valicke, Cserte i Krke, nalazi se značajno raščlanjeni krajolik, brdsko područje sjevernog Göcseja. Najviša točka je Kandiko (302 metara), a najviša točka brdskog područja Letinje, koji je južno omeđen Murom, je Vardomb (338 metara). Od zapada prema istoku teku Gornja Valicka i kanal Principalis. Doline koje se protežu od sjevera prema jugu te nizina Donje Zale prekrivena  raznim livadnim i blatnim tlima. Prijašnji močvarni svijet je nestao odvodnjavanjem.

Zalska županija je područje Mađarske koje je najbliže moru. Na njeno podneblje najviše utjecaja ima oceanska, a najmanje kontinentalna klima. Ljeta su umjereno topla i vlažna, a zime blage. Na području je učestala magla Godišnje broji 1800-1900 sunčanih sati. Njeno područje je obilato padalinama te nalikuje alpskom području. Zbog utjecaja Alpa te brežuljaka koje se protežu od sjevera prema jugu, smjer vjetra je uglavnom sjeverni te tek podredno južni. Snaga vjetra je uglavnom umjerena.

Izvorna vegetacija područja su šume bukve, hrasta i bora. Autohtona drveća su graba, kesten, javor, lipa, jasen i joha. Klimatski uvjeti i tlo povoljni su za gljive.

Fauna županije je obilata, bogata i raznovrsna. Zalske šume su poznate po crvenim jelenima. U županiji postoji značajan broj srna i divljih svinja te se gnijezde crne rode i orlovi štekavaca. Prirodni rezervat Malo blatno jezero (Kis-Balaton) nastanjuju mnoge vrste ptica kao što su velika bijela čaplja, kormoran, čaplja žličarka i divlja guska.


Povijest i tradicija


Povijest

Najstarija arheološka nalazišta u županiji su u Bečehelu (Becsehely) iz mlađeg kamenog doba, stara 6000 godina.

Kelti su oko370.godine prije nove ere zauzeli sjeverni dio zapadne Mađarske, te kasnije s gotovo cijelim Karpatskim bazenom, i ovaj dio područja. Zalalövő (Salla) i Fenékpuszta (Valcum), koji pripadaju Kestelu (Keszthely), su bila najpoznatija naselja iz rimskog doba. Među cestama koje su rimljani izgradili na današnjem području županije, nalazi se i jantarska cesta. Etnička slika područja je varirala. Tu su živjeli i Avari, Kelti, Franci i Slaveni. Mađari su prvotno samo prošli ovim područjem, ali su se nedugo nakon toga naselili i postupno se stopili sa starosjediocima. Uspomenu na ovaj proces čuvaju i slavenski izvori imena naselja. Nakon naseljavanja Mađara, Szent István je osnovao prvo sjedište kraljevske županije imena Kolon. U 11. stoljeću župan je premjestio svoje sjedište u Zalavár po čemu je i županija dobila ime Zala. Na ovom području se u 13. stoljeću razvio najveći otpor plemića protiv inozemnih vitezova, vlastelina. Plemići županije su odigrali veliku ulogu u prihvaćanju Zlatne bule (1222.).

Zalska županija je bila značajna granica za vrijeme turskih ratova sa 30 manjih i većih graničnih utvrda. Turci su 1600. zauzimanjem Velike Kaniže (Nagykanizsa) vladali skoro cijelom županijom te su 1664. zauzeli i Új-Zerinvár, dvorac koji je izgradio Nikola Zrinjski. Turski osvajači su protjerani tek 1690. godine. U 18. stoljeću dolazi do gospodarskog i kulturnog uspona te urbanizacije. Era reformi je značila oporavak i za ova područja. U županiji je rođen Deák Ferenc, veliki mađarski državnik 19. stoljeća.

Međimurje i Lendava su uslijed Trianonskog ugovora postali dio Jugoslavije te su od 1941 do 1945 ta područja opet bila dio Zalske županije. Zala je, usprkos proizvodnji nafte koja je pokrenuta 1937., bila najnerazvijenije područje Mađarske.


Stanovništvo

Ukupan broj stanovnika Zalske županije prema  popisu stanovništva iz 2011. iznosi 283.000 (134.000 muškaraca, 149.000 žena), a gustoća naseljenosti 75 stanovnika po km2. Prema broju stanovnika je Zalska županija 16. po redu u Mađarskoj.

U gradovima živi 56% stanovništva županije , od čega 38% u dva grada koja imaju županijske ovlasti (Jegerseku (Zalaegerszeg) i Velika Kaniža (Nagykanizsa)).


Narodna tradicija

Na dvama najpoznatijim etnografskim područjima Zale je nekad postojalo mnoštvo narodnih spomenika.

Najpoznatiji dio županije, Göcsej, omeđen je rijekama Zala, Valicka i Krka, a sastavljen je od oko 70 općina. Središnji dio je predio u kojem se nalazi mnoštvo naselja u čijem nazivu se nalazi riječ "szeg" (kut, ugao i dr.). Preostali spomenici narodne arhitekture i narodnih običaja su:

  • - Crkva svetog Mihajla (Szent Mihály-templom),
  • - Seoski muzej Plánder Ferenc,
  • - Seoska kuća spomenik kulture,
  • - Seoska kuća spomenik kulture,
  • - Csesztreg - Seoska kuća spomenik kulture, Crkva Svetog Morica (Szent Móric-templom),
  • - Zvonik s krovom od drvene šindre u obliku trapeza,
  • Hetés se nalazi jugozapadno od Göcsej-a i rijeke Krke, dijelom u Sloveniji, a ime je dobio vjerojatno po broju sedam (hét - sedam).

Naziv Hetés se koristi za sedam naselja povijesne Zalske županije koje su završavale na "háza", a to su još i danas postojeća naselja Bödeháza, Gáborjánháza, Göntérháza i Szijártóháza te naselja Gálháza, Pálházai Nyakasháza koja više ne postoje.

Narodno graditeljstvo i proizvodi obrtništva Hetés-a su nekada bili poznati i na udaljenim područjima, dok uspomenu na njih danas čuvaju čuvari tradicije.

Uspomenu na ova dva područja čuva Jegerseki seoski muzej (Zalaegerszegi Falumúzeum), koji je prvi muzej na otvorenom u Mađarskoj. Otvoren je 1968. godine, a nalazi se nedaleko od centra Jegerseka (Zalaegerszeg) pored mrtvog rukavca rijeke Zale.

Odlično sačuvani primjeri narodne arhitekture Göcsej-a (seoske kuće, privredne građevine, crkva, radionica kovača i mlin) su sagrađeni oko Henczovske vodenice, koja se još uvijek nalazi na izvornom mjestu, na način da izgleda kao selo iz 19. stoljeća.


Kultura

Kulturni život Zalske županije karakterističan je po raznovrsnosti.

U sjedištu županije, Jegerseku (Zalaegerszeg), postoji kazalište s redovnim predstavama, ali zgradama muzeja raspolažu i veća naselja (Velika Kaniža (Nagykanizsa), Kestel (Keszthely)).

Najveći muzejski kompleks županije je Dvorski muzej Helikon (Helikon Kastélymúzeum) koji se nalazi u Dvorcu Feštetić (Festetics) u Kestelu (Keszthely). Osim navedenog, postoje stalne i povremene izložbe u Muzeju Balaton (Balatoni Múzeum) u Kestelu (Keszthely), Göcseji muzeju uJegerseku (Zalaegerszeg), Thury György muzeju u Velikoj Kaniži (Nagykanizsa), kurijama obitelji Deák u Kehida-u i Söjtör-u.

Nedaleko od seoskog muzeja u Jegerseku (Zalaegerszeg) nalaze se Muzej naftne industrije (Olajipari Múzeum) i Ugro-finski etnografski park (Finnugor Néprajzi Park) koji su jedinstveni u državi.

U županiji djeluje mnoštvo udruga kojima je cilj očuvanje i njegovanje narodnog plesa, glazbe i običaja.


Događaji

Cijela županija je prožeta tradicionalnim te modernim događajima. Popis događaja u Zalskoj županiji je moguće vidjeti u kategoriji Mura Régió.


Gospodarstvo Zalske županije

Gospodarstvo Zalske županije između dva svjetska rata je bilo dugo vrijeme obilježeno proizvodnjom i preradom nafte i zemnog plina. Pored navedenog, značajne su još bile i kemijska, prehrambena i tekstilna industrija. Zbog slabije kvalitete tla, govedarstvo i svinjogojstvo je bilo karakteristično za ovo područje, dok je u biljnoj proizvodnji bilo dominantno povrtlarstvo i vinogradarstvo. U Zalskoj županiji se razvila prehrambena industrija visoke kvalitete radi prerade usjeva, te je pored poduzeća koja su se bavila preradom mesa, mlijeka, zamrzavanjem hrane, županija imala i značajnu pivovaru.

Nakon promjene sustava 1990. privatizirana poduzeća nisu uspjela u tržišnom natjecanju te su iz raznih gospodarskih, kadrovskih i u puno slučajeva do danas nepoznatih razloga zatvorena. Umjesto njih su došle multinacionalne kompanije koje mjesnu radnu snagu zapošljavaju uglavnom na izučena radna mjesta.

Na mnogim područjima je ulaskom Mađarske u Europsku Uniju pokrenuta pretvorba gospodarstva Zalske županije te umjesto velikih poduzeća sada radnu snagu zapošljavaju mala i srednja poduzeća. Najveći poslodavci su manja poduzeća za proizvodnju rezervnih dijelova potrebnih za proizvodnju automobila, dok mali poljoprivrednici i obiteljska poljoprivredna gospodarstva nastoje proizvesti konkurentne proizvode.

Najveći prihodi Zalske županije dolaze iz uslužnih djelatnosti. Najrazvijenije su djelatnosti vezane uz turizam (restoran, smještaj, turističke destinacije), ali i druge uslužne djelatnosti kao što su pravne, financijske, osigurateljne i informatičke usluge. U Zalskoj županiji, u Sármellék-u se nalazi zračna luka, druga po veličini u Mađarskoj.


Smještaj

Gosti, osim smještaja u gradovima, kupalištima i istaknutim turističkim destinacijama (Balaton, Kestel (Keszthely)) imaju na raspolaganju sve više seoskih smještaja sve većeg standarda.

Zalska županija nudi prirodu, šume, vode te skriva mnogobrojni biljni i životinjski svijet. Svaki posjetitelj može kod nas pronaći smještaj po želji. Približno 20 lovačkih domova čeka na ljubitelje lova u predivnoj prirodi. Dvorci i kurije, pretvoreni u smještajne jedinice, nude ugodne doživljaje. Kućice u šumi bez struje i vode, šumske škole, skrivene kućice, koje se mogu unajmiti, nude "tajnovite" doživljaje.

Konačišta svih kategorija, od hotela sa 5 zvjezdica do seoskih smještajnih jedinica, nude usluge najviše kvalitete.

Preuzmite na našoj internetskoj stranici katalog smještajnih jedinica regije Mura (Preuzimanja - Mura Region Accommodation –hr_hu).